Croatian

Patuljasti pingvin - Eudyptula minor

Znanstveni naziv za patuljastog pingvina, Eudyptula minor, ga najbolje opisuje. Ne samo da je najmanji od svih pingvina, nego ime 'Eudyptula' na grčkom jeziku znači 'dobar mali ronilac'. Ova morska ptica koja ne leti, živi u kolonijama duž južne obale Australije, od sjeverng Port Stephensa na istoku pa do Fremantle na zapadu. Podvrste su također pronađene u Novom Zelandu. Malo se zna o njihovoj populaciji. Medjutim, tasmanijske procjene su kako variraju između 110,000-190,000 parova, od kojih je manje od 5% na prostoru Tasmanije. Najbrojnije populacije se nalaze na otocima. Odrasli su teški oko 1 kilograma i narastu do 40 cm, a životni vijek im je 6 godina. Samo jednom je zabilježena životna dob od 21 godine.

At Sea
Na moru 

Patuljasti pingvin je izuzetno prilagođen životu na moru. Aerodinamičan oblik i učinkovit pogon njegovih peraja (koristi ih pod vodom na sličan način na koji ptica koristi krila u zraku) omogućava mu potragu za plijenom u plitkom kratkom zaronu, često na dubini od 10-30 m, a vrlo rijetko na dubini do 60 m. Njihova stopala s kožicom su odlična za manevriranje na površini, a imaju kandže za kopanje i penjanje po skliskim stijenama. Pingvini imaju velike oči, a mrežnice su posebno prilagođene za otkrivanje pokreta pri slabom svjetlu.

Za razliku od ljudi, patuljasti pingvini imaju ravne rožnice, te stoga jasno vide ispod i iznad vode. Kao i mnogi drugi pingvini i morska bića, patuljasti pingvin koristi kontra-nijansiranost za kamuflažu; leđna strana im je tamna, koja se pri pogledu odozgo stapa s tamnom bojom mora, dok su s trbušne strane srebreno bijeli, slično refleksiji vode pri pogledu odozdo. Pingvinima to pomaže kako bi izbjegli ptice grabljivice koje im prijete iz zraka, foke i ajkule koje im prijete iz vode, a isto tako kako bi bili manje uočljivi plijenu. Neki patuljasti pingvini se stalno vraćaju u svoja gnijezda tijekom cijele godine, ali većina ostaje na moru tijekom jeseni i zimskog perioda.

Feeding
Prehrana 

Prehrana patuljastih pingvina varira u različitim staništima, ali se uglavnom hrane malim ribama, lignjama ili krilom (rakovi). Plijen hvataju brzim ubadanjem kljunom i progutaju ga cijelog pomoću bodlje na vrhu usta. Progutaju cijeli plijen. Hrana se sprema u velikom crijevu, a ne u guši, jer bi im to poremetilo ravnotežu. Patuljasti pingvini trebaju dnevno pojesti hrane u količini od 25% njihove tjelesne težine samo da bi održali kondiciju, a čak i više ako hrane mlade, ili se spremaju za mitarenje. Povremeno se hrane ličinkama rakova ili morskih konjića s morskog dna.

Colonies and nest sites
Kolonije i gnijezda 

Većina rezidentnih ptica u koloniji se vraća u svoja gnijezda u malim grupama, oko sat vremena prije mraka, kako bi izbjegli grabljivice poput galebova, gavrana i morskih orlova. Grupe pingvina skupljaju se ispod površine vode, gdje čuju dozivanje jedni drugih. Na obalu izlaze u jatu, jer sigurniji su ako su brojniji. Više ptica znači više očiju za uočavanje grabljivica, a isto tako njihova brojnost može zbuniti predatora. U velikim kolonijama, stotine ptica mogu izaći na obalu u kratkom vremenu. Gnijezda su obično udaljena najmanje 2 metra, a čine ih tunel, duzine 60-80 cm, na kraju kojeg je središte gnijezda napravljeno od trave ili morskih algi. Gnijezda variraju od običnog iskopavanja na površini do izrade povezanih tunela ili gnijezda u priobalnim stijenama. Patuljasti pingvini se mogu natjecati s morskim pticama, vodenim štakorima, zmijama i od nedavno sa zečevima u izgradnji svojih gnijezda

Pinguino di 2 giorni, di 17 giorni, di 25 giorni, di 35 giorni

Breeding
Uzgoj 

U periodu od lipnja do kolovoza, mužjaci se vraćaju kako bi obnovili stara ili izgradili nova gnijezda. Glasnim muškim udvaranjem pozdravljaju dolazak ženki. Premda ženke odaberu samo jednog mužjaka, to ne znači kako će on biti njihov jedini partner u životu. Ptice se pare jednom godišnje, a u istočnoj Australiji, dva položena jajeta mogu se naći već početkom svibnja ili krajem listopada. Tijekom uspješnijih godina, dva legla se mogu uzgojiti u jednoj sezoni, što je neobično za pingvine. Tijekom inkubacije, par pingvina dijeli smjene od 1-2 dana, a mladi se izlegu nakon 33-37 dana. Oko 60% jaja se uspješno izleže. Nakon što se izlegu, mladunci su crne boje, a teški su nešto malo više od 25 g. Oba roditelja hrane mladunce koja dnevno pojedu količinu hrane jednaku polovici njihove težine, pa nakon 40 dana mogu biti čak i teži od svojih roditelja. Nakon pet tjedana, mladunci su vrlo aktivni, izlaze iz gnijezda i čekaju roditelje koji ih hrane. U naredna 2-3 tjedna, mladunci su spremni za odlazak u more gdje odrastaju. Oko 70% mladih doseže ovu fazu, međutim samo 15% njih dožive dvije godine. Većina odraslih ptica se vraća u svoje natalne kolonije zbog parenja.

Moult
Mitarenje

Nakon parenja, odrasli se frenetično hrane kako bi bili u kondiciji za mitarenje na obali koje traje dva tjedna. Moraju skoro udvostručiti svoju težinu, jer za vrijeme mitarenje neće ni jesti ni piti. Ako su im gnijezda velika, mitareje će tamo obaviti, ali pingvini često biraju prostranija mjesta gdje mogu lakše čistiti svoje perje. Takva mjesta su uočljiva po velikom broju odbačenog i rasutog perja.

Song
Pjesma 

 

Pjesma i šepurenje služe za privlačenje partnera, za spriječiti uljeza i, kao duet, za pokazivanje privrženosti partnera. Prepoznatljiva pjesma pojedinca kreće od bas tutnjave do krika trube, praćena pokretima peraja, kljuna i tijela. Ovi pozivi variraju u intenzitetu od 'zvuka tihe trube' do usijanog zvuka i tjelesnih aktivnosti. Noću, a posebno u sezoni parenja, buka kolonije pingvina može biti velikog intenziteta.

Seasonal activities
Sezonske aktivnosti

Varijacije u hrani, izazvane morskim strujama ili drugim faktorima određuju način života svake lokalne populacije patuljastih pingvina, i može se razlikovati od prikazanog dijagrama. Tijekom povoljnih godina, jaja mogu biti položena od mjeseca svibnja pa sve do listopada, s dva ili čak tri legla mladih u jednoj godini.

Threats and Predators
Prijetnje i predatori

Sezonske promjene u prirodnoj opskrbi hranom iz godine u godinu uzrokom su da voda izbaci mnoge uginule mlade, ili su oni na obali ali u lošem stanju. Mladunci stradaju od vrućine, i najezde krpelja. Zbog svoje veličine, patuljasti pingvini su izloženi mnogim grabljivicama. Australski i novozelandski krzneni tuljan se hrani patuljastim pingvinima, kao i morski leopard. Veliki galebovi mogu ubiti pingvine i na obali, a mnogi stradaju i od bijeloprsog morskog orla.

U blizini kolonija, vodeni štakori uzimaju jaja i mladunce. Gavrani i grabljivice lete nad ovim područjima u potrazi za jajima, mladim ili odraslim pingvinima, kao što to noću čine kvôli i tasmanijski demoni nad kopnom Tasmanije. Međutim, patuljasti pingvini su evoluirali uz ove predatore, i mogu se uhvatiti u koštac s njima. Pomenuti predatori poput štakora, pasa, mački, ali i prijetnje od ljudi predstavljaju veći problem.


Nepromišljene aktivnosti stvaraju dodatne probleme patuljastim pingvinima. Mogu se utopiti kada ribari amateri nesvjesno postave mreže u blizini kolonija.

Naftne mrlje su katastrofalne za pingvine i druge morske ptice. Ne samo da je nafta otrovna kada se proguta, nego im oštećuje plovnost perja. Plastika se slučajno proguta, a ambalaža može postati omča oko vrata pingvina.

Nekontrolirani psi ili divlje mačke ubiju mnogo pingvina (više od njihovih prirodnih predatora).

Ako se lisica nastani u Tasmaniji, pingvini će se nositi s još jednim predatorom.

Efekti ljudskih navika, kao što su cestovna ubojstva, izravno uznemiravanje, spaljivanje vegetacije i razvoj stanogradnje, i dalje prijete kolonijama patuljastih pingvina.

Viewing guidelines
Upustva za posjetitelje

Ova upustva su namijenjena i za zaštitu pingvina i za vas koji ih promatrate u njihovom prirodnom okruženju. Molimo vas pročitajte upustva prije posjete koloniji pingvina.

Pingvini izlaze iz vode u sumrak, jer ih tama štiti od predatora. U to vrijeme su jako osjetljivi, (zapamtite kako vas smatraju eventualnim grabljivicama) i zato su oprezni. Ako osjete prijetnju, ili ih uznemiri svjetlost lampe ili buka, ostaju duže u vodi. Za njih je to stresno i može utjecati na parenje, ili spriječiti ih da dođu do mladih koji su gladni u gnijezdu. Ako ostanu u moru, možda ih nećete nikako vidjeti.

It is important
Važno

Molimo vas pročitajte svaku informativnu oznaku koja je postavljena u koloniji pingvina.

Nosite tamnu odjeću zbog kamuflaže i toplo se obucite. Dođite do mjesta opservacije s kopna, a ne šetajući plažom, jer to blokira pristup gnijezdima pingvina.

Koristite postojeće staze. Ne šećite kroz koloniju, jer to uništava gnijezda. Molimo vas da ne uništavate vegetaciju. Odaberite poziciju koja je najmanje 3 metra udaljena, i koja ne blokira pristup gnijezdima. Odaberite tamno mjesto zbog kamuflaže. Udobno se smjestite prije zalaska sunca. Ako ima iskusnog osoblja na raspolaganju, zatražite njihov savjet. Budite tihi, i smanjite kretanje na minimum. Pingvini imaju savršen vid i lako uočavaju pokrete, posebno ako uoče vašu sjenu.

Koristite samo lampe koje emitiraju crveno svjetlo (crveni celofan preko objektiva je uredu), ali ne usmjerene prema vodi ili izravno prema pingvinima. Na plaži ne koristite bljeskalicu fotoaparata. Video kamera bez reflektora se može koristiti, koja u sumrak daje bolje rezultate od konvencionalne kamere.



Najbolje mjesto za promatranje pingvina je iza plaže, gdje se oni osjećaju sigurnije. Ponovo, koristite samo crveno svjetlo. Korištenje dvogleda je od pomoći u promatranju, čak i noću.

Nemojte ni pod koju cijenu posjetiti koloniju sa psima (ili mačkama). Čak i kada su psi na uzici, ostaje njihov miris koji poslije privlači druge pse. Ne ostavljate ostatke hrane jer i oni privlače pse i mačke. Pingvini su zaštićena vrsta.

Zabranjeno je hvatati, pokušati uhvatiti ili na bilo koji način uznemiravati pingvine. Ako uočite ovakvo ponašanje, molimo vas da obavijestite najbližeg čuvara. Ovo su ozbiljni prekršaji. Ako ste zainteresirani ili zabrinuti za lokalnu populaciju pingvina, molimo vas da stupite u kontakt sa najbližom Službom za zaštitu parkova i divljih životinja.

DONACIJE

Skupina Prijatelji patuljastih pingvina se financira od donacija. Bilo koja donacija je od velike pomoći, a koristi se za zaštitu patuljastih pingvina u njihovoj koloniji u Tasmaniji.

Donacija FOLP-u (Prijatelji patuljastih pingvina) <Donate here>

Further information
Više informacija

Stahel, C. & Gales, R. (1987). Little Penguins - Little Penguins in Australia. Uni Press, Kensington, NSW.

Kontaktirajte Odsjek za očuvanje biološke raznolikosti:
DPIW 134 Macquarie Street, Hobart. 7000
Telefon: (03) 6233 6556 Fax: (03) 6233 3477

____________________________________
Kindly translated by Sarajevo54